5 najvećih zabluda o zdravoj prehrani - jeste li i vi povjerovali?

U želji da iz hrane izvučemo maksimalne dobrobiti za svoje zdravlje, često upadamo u zamke kojima samo stvaramo kontraučinak. Pogledajte koje se tada pogreške najčešće rade 

Opsjednutost zdravom prehranom danas je poprimila razmjere epidemije, a čak ima i službeni naziv – ortoreksija. U želji da svom organizmu priuštimo samo najbolje i iz hrane izvučemo maksimalne benificije za svoje zdravlje, često upadamo u zamke kojima samo stvaramo kontraefekt, a većina informacija kojima slijepo vjerujemo nerijetko su rezultat nedovoljne informiranosti i(li) dobrog marketinga. Evo koje su najčešće takve zablude: 


1) Brojanje kalorija. Ovisno o konstituciji tijela, specifičnim potrebama našeg organizma, energiji koju trošimo tijekom dana i drugim faktorima, u organizam bismo dnevno trebali unositi između 2000 – 2200 kalorija. Zbog toga većina nas brižno prati unos namirnica i već napamet zna koliko određeni prehrambeni artikl sadrži kalorija. Međutim, stvar nije tako jednostavna kao što se čini. Osim broja kalorija, jednako treba uzeti u obzir i vrstu namirnice koju konzumiramo jer bi po ovoj logici za naš organizam bilo bolje popiti jedan decilitar gaziranog pića bez šećera koji u prosjeku sadrži 44 kalorije nego jednu jabuku koja sadrži 55 kalorija, a ne moramo posebno objašnjavati zašto je ovo drugo definitivno bolji izbor.
Neke žene jednako pomno prate i potrošnju kalorija pa tako, primjerice, ako pokleknu pred izazovom i pojedu cijelu čokoladu u jednom zalogaju, navečer se kazne 45-minutnim trčanjem na traci i misle kako su time sve riješile. Kada bi to tako funkcioniralo, onda bismo negativan utjecaj pojedenog slatkiša mogle riješti i višesatnim čitanjem nešto zahthjevnije literature jer pri tome potrošimo isti broj kalorija. Dakle, zaključak glasi: pridržavajte se okvirnog dnevnog unosa kalorija, ali pripazite kakve kalorije unosite u sebe. Plus, bolje je konzumirati i nešto više kalorija koje ste unijeli kvalitetnim namirnicama, nego manje koje ste konzumirali kroz nezdrave obroke.


2) Supernamirnice. Ovo je posljednjih godina postao jedan od 'najguglanijih' pojmova na internetu, a svako malo se pojavi senzacionalna vijest o novoj, nerijetko egzotičnoj namirnici koja dobije ovu titulu. Istina je da postoje određeni prehrambeni artikli koji doista zaslužuju ovaj naziv jer stvarno sadrže izniman raspon dragocjenih hranjivih tvari, kao i neke supstance koje se vrlo rijetko pojavljuju u namirnicama. Međutim, supernamirnica je zapravo svaka vrsta hrane koja je sezonska, prirodna (po mogućnosti iz organskog uzgoja) i za koju pouzdano znate što sve sadrži, odnosno, još važnije, što ne sadrži. Najvažnije je redovito konzumirati namirnice koje dolaze iz našeg podneblja jer ono što je dobro za nekoga tko živi pod vrelim suncem u tropskim krajevima bez izmjene godišnjih doba ne zadovoljava prirodne potrebe našeg organizma. 

3) Proizvodi sa smanjenim udjelom šećera i masti. Uzmite samo za primjer, recimo, jogurt od dva decilitra na kojem piše da sadrži 30 % manje masti. To zapravo u prijevodu znači da ima oko dvadesetak kalorija manje od onih običnih, što i nije baš neka značajna stavka. Tako, primjerice, 'light' sok možete dobiti i sami ako već gotovi napitak, primjerice juice, razrijedite s vodom. Ipak puno veći problem od toga je taj što proizvodi sa smanjenim udjelom masnoća s druge strane obično imaju povećan postotak šećera kako bi proizvod zadržao što finiji izvorni okus, dok se u one sa smanjenom količinom šećera dodaju drugi, često nezdravi aditivi iz istog razloga.


4) Potpuno izbjegavanje određenih namirnica. Svako malo pojavi se neka nova hit-dijeta u koju se zaklinju poznate holivudske zvijezde, a koje se uglavnom baziraju na potpunom izbacivanju jedne vrste namirnica iz jelovnika, primjerice, ugljikohidrata ili šećera. Tako smo posljednjih godina svjedočili velikoj ekspanziji Atkinsove dijete, onoj po krvnim grupama, South Beach dijeti...
​Za pravilno funkcioniranje našeg organizma od izuzetne je važnosti da se unose baš sve vrste namirnica jer ako se odreknemo već samo jedne, on ne može pravilno raditi, a ekstremi kao što su prehrane koje se baziraju na konzumaciji samo jedne vrste hrane, primjerice, ananasa ili juhe od kupusa, mogu uzrokovati i ozbiljne probleme. Poenta je u tome da pametno biramo namirnice i unosimo ih po principu piramide pravilne prehrane. Tako, primjerice, svi misle da je šećer najnezdravija namirnica i da je treba potpuno izbaciti iz prehrane, isto kao i sol. Prirodni šećer jedan je od najboljih izvora energije, a bez soli čovjek ne bi mogao preživjeti.

5) Prirodni i domaći proizvodi. S obzirom na to da zakon kod nas tu još nije do kraja definiran, proizvođači i distibuteri hrane obilato koriste ovu činjenicu kako bi zavarali krajnje korisnike i bez ikakvog reda i pravila na proizvode stavljaju oznake 'prirodno', 'bez aditiva' i slično. Ako, primjerice, na ambalaži piše da je riječ o prirodnom proizvodu koji sadrži prirodnu kamilicu, to može značiti da ima samo 1% (ili manje) ovog sastojka koji je tijekom procesa dobrano prerađen, ali izvorno potječe iz – prirode.
​Dobro čitajte deklaracije, ne libite se pitati prodavače za sve informacije koje vas zanimaju i kupujte samo ono za što ste sigurni. Jednako upitan je i pojam domaće jer na deklaracijama proizvoda kao zemlja porijekla često piše EU, bez preciznijeg pojašnjenja o tome iz koje točno zemlje potječe, a ako je i naglašeno da je iz Hrvatske, to može značiti da je, primjerice, ambalaža napravljena u našoj zemlji, ali sirovina dolazi iz, recimo, Kine.

18.05.2017. Tekst: Grazia.hr Fotografija: Thinkstock