Kako vam joga može pomoći da držite svoje tijelo pod kontrolom 

Uvijek se s proljećem povećava i naša zabrinutost fizičkim izgledom. Iskušavamo dijete i gospodarenje svojim tijelom, ali isto nam većini ide, ipak, malo teže. Dario Mišković iz Medical Yoga Centra otkriva kako vam u tome mogu pomoći vježbe joge 

Kad su japanskog učitelja joge, Keinosukea Katoa, upitali kako joga djeluje na skidanje suviška težine, odgovorio je: "Vježbe i tehnike joge discipliniraju vaš um, u tome je tajna." Na to mu je jedna američka novinarka dobacila: "Lako bih ja s umom, ali moj želudac je nediscipliniran, uvijek bi nešto jeo!"

 Sjedokosi Kato nasmiješio se i rekao: "Ne, gospođice. Vaš um je taj koji bi stalno jeo. Kada biste mogli osluhnuti govor vašega želuca, čuli bi kako vas neprekidno preklinje da ga ne pretrpavate.“

Kato je u suštini pokušao novinarki objasniti fenomen kojeg su odavno već otkrili liječnici, nutricionisti i internisti, a koji se sastoji u činjenici da učestalost i količinu obroka koje uzimamo prečesto ovisi o svemu drugome, samo ne o prirodnom osjećaju gladi. Ili kako je to objasnio švicarski nutricionist, dr. Robert Wieneke:

 - Jedemo u pravilu onda kad je vrijeme jelu, kad imamo vremena za neki brzi obrok, kad nam ponude nešto ukusno i uopće u svim mogućim prilikama osim ... kad smo zdravo i prirodno gladni.

Indijski jogiji bi tome dodali drevno učenje po kojem uvijek moramo osluškivati „unutrašnji glas našeg tijela“, koji nam uvijek nepogrešivo govori: kad smo umorni, kad smo gladni, kad smo pretjerali s trčanjem ili alkoholom...

Nažalost, većina Zapadnjaka taj glas nikada ne čuje. Ne vjerujete? Podsjetite se samo kad ste zadnji puta jeli a da niste bili gladni? Koliko ste puta pojeli nešto samo zato što je bilo vrijeme jelu, mada ste zapravo bili siti? Koliko ste puta jeli jer ne bi bilo pristojno odbiti nečiji poziv, koliko ste se puta pretrpali samo da ne biste uvrijedili domaćicu? Koliko ste puta jeli zbog nervoze?

U svim tim slučajevima nije želudac diktirao količinu hrane, nego vaš um, vaš mozak. Liječnici upozoravaju da mnogi zdravstveni problemi nastaju upravo zato što čovjek u sebe trpa hranu i kada ona tijelu nije uopće potrebna. Ta se hrana ne pretvara u energiju, nego u mast i otrove, a rezultat svega je prekomjerna težina.

JEDNOSTAVNA VJEŽBA OSJEĆANJA TIJELA

Kako postići stanje discipliniranog uma? Joga na tom planu daje nepogrešiv sustav vježbi i tehnika, koje kao krajnji rezultat imaju postizanje apsolutne kontrole svojih vlastitih potreba; od prehrambenih do - seksualnih.  

Kada to dosegnete neće vam biti problem disciplinirati svoj um i po pitanju pretjeranog uzimanja hrane. Vi ćete, bez osjećaja prisile ili prikraćenosti, jesti manje, lakše i pravilnije nego prije.

 Za početak, pokušajte jednu zanimljivu vježbu za postizanje svjesnosti svoga tijela:
Lezite ili (bolje) sjednite uspravnog gornjeg dijela tijela i namjestite se kako vam je najugodnije. Dišite prvo 2-3 minute mirno kroz nos, apsolutno svjesni zraka koji struji nosnicama; sasvim lagano, osvježavajuće, polako... U drugoj fazi vježbe (5 min) pokušajte se koncentrirati na strujanje zraka samo kroz desnu nosnicu, kao da lijeva uopće ne sudjeluje u disanju, a poslije to isto učinite s drugom nosnicom. Čini vam se nemoguće? Po zakonima fizike, reći ćete, ma kako se koncentrirali, zrak će jednako strujati kroz obje nosnice! No, kako vježba bude odmicala shvatit ćete da je moguće toliko se koncentrirati na jednu nosnicu da vam se čini kako zrak doista struju samo kroz nju.

Kad spoznamo da imamo tu suptilnu moć preciznog osvješćivanja pojedinih fragmenata našeg metabolizma, učinili smo velik korak ka nesagledivim mogućnostima samokontrole nad prehrambenim potrebama našega tijela.

Ali, to je tek početak! Početak jednog grandioznog procesa čija je suština u činjenici da je apsolutna svijest o našem tijelu tek prva, mala stepenica u puno većem dometu: mogućnosti apsolutne kontrole vlastitog tijela, njegovih funkcija i potreba. U prijevodu, mogli bismo reći da smo na pragu moći kontrole osjećaja gladi, boli, seksualne želje, bijesa, depresije...

18.04.2017. Tekst: Dario Mišković Fotografija: Thinkstock