"Nabor u vremenu": veliki povratak obožavanog klasika za mlade

Knjiga koja je jedva pronašla izdavača, a potom je zabranjivana, ponovno je glavna priča u svjetskim medijima


Neki romani kao da su morali biti napisani. Put od prve rečenice na papiru pa do te iste rečenice u glavi čitatelja za dječji klasik 'Nabor u vremenu', autorice Madeleine L'Engle, bio je, kako se popularno kaže, prilično trnovit. Rukopis je odbilo čak 26 izdavača, ali netko je na kraju ipak prepoznao potencijal. Kao prvi dio serijala 'Vremenski kvintet', ovaj je naslov od 1962. pa do danas pročitalo više desetaka milijuna ljudi. U trenutku dok čitate ovaj tekst taj se broj ubrzano povećava jer je knjiga upravo postala najprodavanijim naslovom ove godine u Americi.

To se, naravno, nije dogodilo samo od sebe. Skidanje prašine s klasika obično je povezano s ulaskom filmske industrije u igru. Tako, upravo izlazi film snimljen po ovom romanu, a Disney, kao producentska kuća, u potpunosti je stao iza projekta. U ekranizaciji glume velike i utjecajne zvijezde Reese Witherspoon i Oprah Winfrey te brojne mlade, još neotkrivene, nade. Film je poseban i po tome što ga je režirala Ava DuVernay, svojevrsna moderna ikona crnačke kulture. Osim toga, za film je dobila rekordna sredstva koja žene, posebno one tamnije boje kože, do sada nisu imale na korištenje. No idemo mi na knjigu, o filmu će se uskoro puno pisati.

Ovo je svakako roman za djecu jer djeca su i glavni protagonisti u njemu. Već u prvom poglavlju upoznajemo se s obitelji Murry, predanim znanstvenicima ako su takvi ikada postojali. Ta se obitelj sastoji od majke, oca i njihovo četvero djece. I sve bi bilo u redu, na njihov znanstvenički i zanesenjački način, da otac nije nestao prije dvije godine. Mala Meg, nositeljica priče, primjer je šmokljana koji se loše snalazi među vršnjacima. No matematika joj ide kao od šale, a složene operacije i formule njezina su specijalnost. Tu su i blizanci, dva dječaka koji su potpuno prilagođeni i neprestano zadirkuju Meg. Ali Meg ima svojeg partnera u trećem bratu, Charlesu Wallaceu. On je još čudniji od nje; pravo indigo-dijete koje ubire čarobne plodove s nevidljiva drveća intuicije te sve oko sebe iznenađuje svojim čitanjem njihovih misli i neobičnim shvaćanjem svijeta. Treći glavni dječji lik je Calvin, dječak s kojim se dvoje Murryjevih sprijateljuju pod čudnim okolnostima. On, pak, briljira u razgovoru i komunikaciji. I jako je smiješan.

Priča se ubrzava ulaskom triju žena u njihove živote. Gospođe Tkoštica, Štoštica i Gdještica žive u obližnjoj šumi i još su neobičnije od spomenute djece. One se odijevaju ekstravagantno, još otkačenije izražavaju, a jedna se gotovo i ne vidi. Da, vrlo su interesantne. One znaju gdje je otac Murryjevih – a to, nažalost, nije u našoj dimenziji. Autorica dalje priču vodi svjetlosnom brzinom, uključujući u nju vrtoglavo maštovite ideje i vizije.

Naše luckaste gospođe povedu troje mališana na daleko putovanje u svjetove kakve nisu mogli zamisliti ni u svojim najluđim dječjim maštarijama. Putuje se na razne zanimljive planete, i to izvan našeg Sunčeva sustava jer se ulazi u petu dimenziju pa skače kroz prostor i vrijeme. U jednom trenutku ste na Zemlji, u drugom vas već gledaju bića s puno više očiju negoli ste navikli.

U priči saznajemo da svuda oko nas postoji Crnilo koje prekriva planete u većoj ili manjoj mjeri. To Crnilo je moć zla koje se manifestira na razne načine. Na Zemlji se ono utjelovljuje kroz ratove, nerazumijevanje i probleme s ratifikacijom Istanbulske konvencije. Knjiga posjeduje snažnu duhovnu komponentu, i borba protiv zla na kraju uopće nije borba, nego uzdizanje i gajenje vrijednosti poput ljubavi, skromnosti, komunikacije i svega onog što ljude čini ljudima. Posebno štivo koje, iako je napisano za djecu, trebaju pročitati i odrasli. (Stilus, 99,00 kn)

15.03.2018. Tekst: B.M. Fotografija: PR